Istorijat Diplomatskog arhiva

Diplomatski arhiv Ministarstva spoljnih poslova utemeljen je na prethodnoj aktivnosti diplomatskih arhiva Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije.

Osnovan je ubrzo po stvaranju Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Kao datum formiranja Diplomatskog arhiva uzima se 5.5.1919. kada je doneta Uredba o organizaciji Ministarstva inostranih dela (MIP) diplomatskih zastupnistava i konzulata Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Uredbom je, kao jedna od organizacionih jedinica, ustanovljena Glavna arhiva, koja je u svom sastavu imala dokumentaciju i biblioteku Ministarstva, koje su nasleđene od ministarstava Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore. Glavna arhiva počinje organizovanije da radi tek u jesen 1924. jer je tada ministar inostranih poslova formirao stručnu komisiju koja je imala zadatak da pregleda do tada sakupljena dokumenta o stvaranju Kraljevstva SHS i izradi plan daljeg rada Glavne arhive.

Историјат дипломатског архива Министарства спољних послова

Ulica Kneza Miloša 1931. godine - Pogled na zgradu u kojoj se danas nalazi Ministarstvo spoljnih poslova

Zakon o arhivama Ministarstva inostranih poslova (MIP) i diplomatsko-konzularnih zastupništava (DKZ) Kraljevine Jugoslavije u inostranstvu od 05.04. 1930. bliže je odredio koji arhivski fondovi ulaze u sastav Glavne arhive. Precizirano je da su to arhive pređašnjih ministarstava inostranih dela Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore i njihovih zastupništava u inostranstvu, kao i one strane diplomatske i konzularne arhive ili prepisi, koje su našoj državi pripale na osnovu međunarodnih ugovora, ili su joj ih predale na čuvanje od strane države. Zakon je pod istim uslovima štitio i privatne arhive koje su poklonom, otkupom ili kojim drugim načinom ušle u sastav ma koje od arhiva Ministarstva inostranih poslova ili zastupništava Kraljevine u inostranstvu.

Od tada se obavljaju sledeći poslovi: rekonstrukcija uništenih ili oštećenih spisa; naučna i druga istraživanja odobrena privatnim licima po propisima; publikovanje diplomatskih dokumenata od interesa za nacionalnu istoriju; istraživanja u stranim arhivama, kao i istraživanja spisa stranih dokumenata koji se odnose na nacionalnu istoriju; sređivanje i čuvanje predmeta od interesa za našu diplomatsku istoriju; učestvovanje u zaključenju i izvršenju međunarodnih ugovora i konvencija koji se odnose na arhive.

Uredbom sa zakonskom snagom o uređenju MIP i DKZ Kraljevine Jugoslavije u inostranstvu od 10.08.1939. Glavna arhiva je reorganizovana u Istorijsko odeljenje. Nadležnosti odeljenja bile su:

sređivanje, tehnička obrada i čuvanje starih arhiva svih odeljenja Ministarstva i onih diplomatskih i konzularnih zastupništava i delegacija za koje se izuzetno pokazala potreba da se prenesu u ovo odeljenje i
staranje o povraćaju nestalih ili zagubljenih spisa o kojima je reč u Zakonu o arhivama Ministarstva inostranih poslova i diplomatskih i konzularnih zastupništava Kraljevine Jugoslavije u inostranstvu.
U sastavu Istorijskog odeljenja bila je i Biblioteka Ministarstva. Rat je za skoro četiri godine prekinuo rad Istorijskog odeljenja. Arhivi je u to vreme naneta nenadoknadiva šteta budući da je građa uništena i odneta u Nemačku, a kasnije u SSSR.

Istorijsko odeljenje je u okviru Ministarstva inostranih poslova Demokratske Federativne Jugoslavije počelo da radi već marta 1945. Potrebe novog Ministarstva brzo se povećavaju, pa se Istorijsko odeljenje organizuje u tri odseka: Diplomatski arhiv, Dokumentacija i Biblioteka. Diplomatski arhiv počinje da se osamostaljuje kao posebna organizaciona jedinica Ministarstva. Od marta 1945. do sredine 1949. radilo se uglavnom na restituciji arhivalija odnetih iz naše zemlje u toku Drugog svetskog rata. Zbog spoljne opasnosti u kojoj se našla Jugoslavija, Diplomatski arhiv je 1949. zatvoren, a arhivalije su preseljene u unutrašnjost zemlje. Ponovo počinje da radi krajem 1957. u Dubrovniku u starom zdanju benediktinskog samostana Sveti Jakob. Godine 1960. vraćen je u Beograd, a od 1961. stalno je otvoren za naučnoistraživački rad.

Od svog osnivanja Diplomatski arhiv je nosilac klasične arhivističke funkcije, a organizacija rada je slična organizaciji arhiva drugih ministarstava u svetu. Spada u specijalizovane arhive neophodne za redovan rad Ministarstva i drugih nosilaca spoljnopolitičke aktivnosti zemlje, kao i za naučnoistraživački rad.

Osnovni zadatak Diplomatskog arhiva je sistematsko prikupljanje, sređivanje, zaštita arhivske građe vezane za rad Ministarstva spoljnih poslova (MSP) i diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP), kao i korišćenje u naučne, kulturno-prosvetne, informativne i operativne potrebe.

Razgraničenjem nadležnosti 1981. godine, Arhivu Srbije predata je celokupna arhiva Ministarstva inostranih dela Kraljevine Srbije i njenih diplomatsko-konzularnih predstavništava za period 1854-1918, ukupno 128 fondova. Na osnovu čl. 46 Zakona o arhivskoj građi federacije ("Sl. list SFRJ" br. 11 od 7.3.1986) arhivska građa MIP-a Kraljevine Jugoslavije i njenih DKP za period 1918-1945. predata je Arhivu Jugoslavije; kao i druga građa čiji tvorac nije bio SSIP.

Iz arhivskih fondova Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore, odnosno Kraljevine Jugoslavije, SMIP (Služba za međunarodnopravne poslove) zadržana je jedino Zbirka međunarodnih ugovora, što, zajedno sa ugovorima republike Jugoslavije, čini 9.840 fascikli bilateralnih ugovora i 1.622 fascikli multilateralnih ugovora (svi kompjuterski obrađeni).

Diplomatski arhiv danas raspolaže sa 132 fonda nastalih radom SMIP i DKP u periodu od 1945. godine do danas koje čine materijali iz bilateralne i multilateralne aktivnosti naše zemlje. Urađena su informativna sredstva: popisi fondova i knjiga, vodiči kroz arhivsku građu i depoe.

Arhivska građa se u Diplomatskom arhivu koristi na osnovu Pravilnika o korišćenju arhivske građe ("Sl. list SFRJ" br. 49 od 25. jula 1987) i dostupna je za korišćenje u istraživačke i druge svrhe 30 godina posle njenog nastanka. Arhiv ima čitaonicu i raspolaže informativnim kartotekama o korisnicima.

Diplomatski arhiv je publikovao zbirke javnih dokumenata o jugoslovenskoj spoljnoj politici od 07.03.1945-1950 - Plava edicija u 8 tomova:

Dokumenti o spoljnoj politici Jugoslavije 1945. Jugoslovenski pregled, Beograd, 1984;
Dokumenti o spoljnoj politici Jugoslavije 1946,i I i II knjiga, Jugoslovenski pregled, Beograd, 1985;
Dokumenti o spoljnoj politici Jugoslavije 1947, I knjiga. Jugoslovenski pregled Beograd 1985. i II knjiga, Jugoslovenski pregled, Beograd 1986;
Dokumenti o spoljnoj politici Jugoslavije 1948, Jugoslovenski pregled, Beograd, 1989;
Dokumenti o spoljnoj politici Jugoslavije 1949, Jugoslovenski pregled, Beograd, 1991;
Dokumenti o spoljnoj politici Jugoslavije 1950, Jugoslovenski pregled, Beograd, 1993.
Publikovane su i zbirke dokumenata iz perioda 1941-1945; Dokumenti o spoljnoj politici Jugoslavije 1941-1945, I tom, Jugoslovenski pregled, Beograd, 1988 i II tom, Jugoslovenski pregled, Beograd, 1989.

Savezno ministarstvo za inostrane poslove SRJ i Ministarstvo inostranih poslova Ruske Federacije izdali su zbornik dokumenata Odnosi Jugoslavije i Rusije (SSSR) 1941 - 1945.

Zbornik je objavljen u Beogradu 1996. godine na srpskom jeziku (izdavaci SMIP i Vojno-istorijski institut i Ministarstvo inostranih poslova RF).

Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije i Ministarstvo inostranih poslova Ruske federacije izdali su 2010. godine na srpskom i na ruskom jeziku zbornik dokumenata “Jugoslovensko-sovjetski odnosi 1945-1956”.